Istraživanje koje je Faktograf proglasio lažnim čak 2 puta se na kraju pokazalo najtočnijim

Objavljeno: 19. 5. 2021 - 17:59

Dragi Faktografe, hoćete li sad svoju objavu kako je “lažna vijest da Škoro ulazi u drugi krug” proglasiti za “fake news”?

Nedavno je Faktograf objavio članak naslovljen “Kruži nevjerodostojna anketa prema kojoj Škoro ulazi u drugi krug izbora u Zagrebu“, iza kojeg je stajala specijalizirana stranica za online anketiranje birača moja-anketa.com, a koja je provedena na velikom uzorku od 2.600 zagrepčana, uz zaštitu od dvostrukog glasanja i glasanja izvan svoje četvrti, te dijeljenja ankete prijateljima na facebooku.

Ne samo da je ta “lažna” anketa točno predvidjela ulazak Škore u drugi krug – vodstvo Tomaševića nikad nije bilo upitno, i on je u anketi moje-ankete dobivao glasova otprilike koliko i u baš svim drugim objavljenim anketama, dakle nešto manje nego što je stvarno dobio na izborima – nego je Škoro na izborima ostvario rezultat vrlo blizu onog koji je moja-anketa predvidjela, uz razliku manju od 2% glasova, točnije 1,82%. U svakom slučaju, rezultat je bio debelo unutar statističke pogreške. Više je u toj anketi precijenjen Klisović, iako je glavni argument Faktografa bio da ona “gura Škoru!”

Podsjetimo, procjene moje-ankete su bile:

•             Davor Nađi – 2,48%

Stvarni rezultati su bili:

Ni kod ostalih nije bilo prevelikih odstupanja, a ona se – poput nešto boljeg rezultata SDP-ovog Joška Klisovića i lošijeg Filipovića u anketi – mogu lako objasniti loše vođenom kampanjom i rasulom unutar SDP-a, te činjenicom da HDZ-ovi kandidati u svim anketama uvijek dobivaju manje glasova nego na biralištima.

Unutar mjesec dana i više od ankete do izbora, naravno, neke su se stvari malo promijenile, ali generalno – “nevjerodostojna” je anketa JEDINA ispravno pogodila tko ulazi u drugi krug, a nije bilo velikih odstupanja ni kod ostalih. Dapače, prikazala je osjetno preciznije stvarni izborni rezultat od onih koje je Faktograf smatrao “vjerodostojnima”.

U konačnici, Tomašević je ostvario bolji rezultat od svih očekivanja i svih anketa upravo zato jer su se neodlučni birači u konačnici odlučili za jedinog sigurnog kandidata kojeg su mediji i ankete masovno promovirali. Usto, izbori u Zagrebu su bili takoreći referendum protiv sad već pokojnog Bandića, kao što su izbori 2000. na kojima je Bandić odnio pobjedu bili referendum protiv Tuđmana, i Bandić je te izbore dobio upravo zato jer je, kao i Tomašević danas, bio “crven” i antipod vladajućima. Dakle, Tomaševićevi birači su bili puno motiviraniji i mala izlanost je išla u njegovu korist. U cijeloj kampanji gotovo ga nitko nije napadao, a praktički svaka kritika je proglašavana za “fake news”, jer je svima odgovarao jaki Tomašević, uz kojeg su mnogi računali s malo glasova ući u drugi krug. To je očito bila pogreška, no dok su se svi drugi kandidati međusobno blatili Tomašević se u miru promovirao, pa i uz pomoć Faktografa koji u ovoj kampanji očito nije bio neutralan. Mala izlaznost je prije svega rezultat negativne kampanje na desnici čiji pokretač je bio prije svega HDZ, računajući da će to pomoći njihovom kandidatu Filipoviću. Da je izlaznost bila veći Škoro bi zacijelo imao i više od 14,9% glasova koje smo mu mi u anketi predvidjeli.

No što nam je Faktograf zamjerio i gdje oni griješe? Kao prvo – Faktograf u naslovu tvrdi da je anketa NEVJERODOSTOJNA, ali NIGDJE u svom tekstu ne dovodi u pitanje vjerodostojnost ankete, odnosno ne iznosi sumnje da anketa nije provedena ili da je namještena. U svom obrazloženju oni dovode u sumnju reprezentativnost ankete, a što je nešto posve drugo od “vjerodostojnosti”. Koliko je bila vjerodostojna, upravo smo saznali.

Faktograf navodi: Što se rezultata ove ankete tiče, Tomislav Tomašević (Možemo!) ima nešto manju podršku nego po anketama koje su ranije objavljene u medijima (Dnevnik, N1), a kao favorit za ulazak u drugi krug iznenada izbija Miroslav Škoro (Domovinski pokret). Podsjećamo, ranije ankete pokazivale su da veću podršku od Škore imaju Joško Klisović (SDP), Davor Filipović (HDZ) i Vesna Škare Ožbolt.

Ono što je Faktograf “zaboravio” navesti je da su ankete na koje se poziva rađene prije nego što je Škoro potvrdio svoju kandidaturu. Dakle, nije niti bio, službeno, kandidat. Nadalje, osvrnuli su se na redakcijski komentar tih rezultata koji ih objašnjava time kako je “Škoro poznato ime i nije ničiji “proxy”, za razliku od većine kandidata za koje je do predizborne kampanje malo tko čuo, a ulazi u prazan prostor koji je ostao nakon smrti Milana Bandića”, i išli s njim polemizirati, čime su izašli iz svojih ovlasti provjere činjenica. To nema veze s činjenicama, to je mišljenje. Oni mogu imati svoje, i imaju pravo na njega – ali to nije činjenica.

Isto tako, činjenice nisu niti mišljenja stručnjaka na koja se pozivaju kako bi dokazali da je anketa “lažna”. Mišljenja stručnjaka vrijede kao i bilo čije drugo mišljenje, ponavljamo – mišljenja jednostavno nisu činjenice. Kako znamo, mišljenja stručnjaka se često razlikuju (sjetite se pandemije) i usto, isti stručnjak će u par mjeseci često nekoliko puta promijeniti mišljenje o istoj stvari (primjerice, Đikić je više puta iznosio dijametralno suprotna mišljenja o potrebi lockdowna i opasnosti od virusa, u razmaku od nekoliko mjeseci). Iznositi bilo čije mišljenje kao argument da je nešto istina ili laž je logička pogreška poznata kao “argumentum ab auctoritate”, i često se koristi za manipuliranje javnim mišljenjem. Činjenice se u znanosti i drugdje utvrđuje isključivo dokazima i eksperimentima, a ne argumentiranjem od strane stručnjaka, jer pozivanju na autorietet apsolutno nije mjesto u znanosti ni pri utvrđivanju činjenica. Dokaz da je njihovo mišljenje bilo pogrešno su ovdje rezultati izbora – odnosno, ulazak Škore u drugi krug.

Nadalje, oni su tvrdili da da je portal “Priznajem” i prije objavljivao “lažne ankete”, što bi, da je i istina, bilo bezvrijedno u dokazivanju je li nešto istina ili laž. Argument da je nešto netočno jer Faktograf nekog smatra lažovom i nepouzdanim izvorom informacija je bezvrijedan, i radi se o stereotipiziranju tipa “mi znamo da je on to ukrao jer je on  Rom, a zna se da Romi lažu i kradu”. To niti na jednom sudu ne bi prošlo kao dokaz. Točnost činjenica nimalo ne ovisi o tome tko ih iznosi niti o mišljenju Faktografa o tom tko ih iznosi, i je li on “pouzdan izvor informacija”. A na stranu da i te prijašnje ankete, iako naručene od političkih stranaka, nipošto nisu bile lažne – naprotiv, relativno precizno su predvidjele ishode izbora.

To što tvrtku McElit plaćaju političke stranke da provodi za njih istraživanja, pa je stoga to što tvrde lažno” je vrijedan upravo koliko i “Faktograf laže jer ga plaća Soros”. To je li neka tvrdnja činjenično točna apsolutno nije moguće, niti dopustivo, dovoditi u vezu s političkom ili ideološkom orijentacijom autora ili vlasnika portala, još manje s tim koga politički propagira i čini li to iz uvjerenja ili u sklopu kampanje političkog marketinga, koji je u Hrvatskoj i dalje legalan, kao i u svakoj višestranačkoj demokraciji.

A o tome koliko je “lažna” anketa koja predviđa rezultate drugog kruga, vidjet ćemo za dva tjedna.